Broj oboljelih od karcinoma u svijetu stalno raste, ponajviše zbog sve dulje starosti. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih globalno povećati sa 18 milijuna u 2018. godini na 29,5 milijuna u 2040., dok će broj umrlih porasti sa 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Po stopi smrtnosti u Europskoj uniji, Hrvatska je među tri najgore članice EU-a: češće se umire samo u Mađarskoj i Slovačkoj, pokazuju posljednji podaci Europske komisije. Od 2001. do 2017. broj oboljelih u Hrvatskoj u prosjeku je rastao jedan posto godišnje, pri čemu je incidencija neovisna o starenju populacije, javlja HZJZ.
Prema objavljenim podacima Registra za rak HZJZ-a za 2017. godinu, od invazivnog raka (isključujući ne-melanomski rak kože) ukupno je oboljelo 24.385 osoba, od kojih 13.229 muškaraca i 11.156 žena.
Muškarci najčešće oboljevaju od raka prostate (21 posto), pluća (17 posto), kolorektuma – debelog i završnog crijeva (16 posto), mokraćnog mjehura (pet posto), želuca i bubrega (po četiri posto), te melanoma (tri posto). Kod žena su u 2017. najčešći bili rak dojke (25 posto), kolorektuma (14 posto), pluća (devet posto), tijela maternice (šest posto), štitnjače (pet posto), jajnika, jajovoda i adneksa (četiri posto) te gušterače (tri posto).
Najviše oboljelih muškaraca 2017. bilo je u Varaždinskoj županiji, koja je bilježila stopu od 801,7 oboljelih na 100.000 stanovnika. Slijede, redom, Međimurska, Karlovačka, Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Krapinsko-zagorska, Brodsko-posavska, Grad Zagreb, Zagrebačka, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka županija. Ispod hrvatskog prosjeka (691,1/100.000) bile su Osječko-baranjska, Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovačko-neretvanska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Primorsko-goranska, Istarska i Šibensko-kninska s najmanjom stopom novooboljelih od karcinoma (521,7).
Najviše žena oboljelih od karcinoma te godine bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (505,1), potom u Dubrovačko-neretvanskoj, Međimurskoj, Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Karlovačkoj županiji. Ispod hrvatskog prosjeka (452,1/100.000) ostale su Zadarska, Istarska, Primorsko-goranska, Zagrebačka, Osječko.baranjska, Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska i Bjelovarsko-bilogorska županija s najmanjom stopom (363,8).
Mortalitet od raka
Lani, maligne bolesti bile su drugi najčešći uzrok smrti (27 posto) u Hrvatskoj, odmah iza srčano-žilnih bolesti, izvijestio je HZJZ u utorak, na Međunarodni dan borbe protiv raka. Od invazivnog raka, ne uključujući ne-melanomski rak kože, 2018. umrlo je 13.809 osoba, od kojih 8.049 muškaraca i 5.760 žena.
Muškarci su najčešće umirali od raka pluća (2097 umrlih), potom raka debelog i završnog crijeva (1321) te raka prostate (772), a žene od raka debelog i završnog crijeva (919), raka pluća (860) i raka dojke (789). Broj umrlih od raka je u porastu, kao i udio umrlih od raka, konstatira HZJZ, naglašavajući da sami broj umrlih od raka ne pada praktički nigdje u Europi (uglavnom zbog starenja stanovništva).
Iako je udio koji zloćudne bolesti imaju u ukupnom mortalitetu u porastu, sama standardizirana stopa mortaliteta od raka je u padu. U većini europskih zemalja taj pad je veći nego u Hrvatskoj, gdje za razdoblje 2001.-2018. postoji statistički značajan pad dobno-standardizirane stope mortaliteta od -0,2 posto godišnje; pri čemu kod žena ne postoji pad, dok kod muškaraca on iznosi -0,5 posto godišnje.
Preživljenje od raka: Hrvatska pri dnu
Preživljenje od većine oblika raka je u porastu, no postoje značajne razlike među sijelima raka. Podaci o petogodišnjem preživljenju (čisto preživljenje, engl. net survival) od nekih vrsta raka u Hrvatskoj, za osobe kojima je dijagnoza postavljena između 2000. i 2014. godine temeljem podataka Registra za rak, objavljeni su u međunarodnom istraživanju o preživljenju CONCORD-3.
Podaci o preživljenju po sijelima raka pokazuju da je Hrvatska, za većinu zloćudnih bolesti pri dnu europskih zemalja uključenih u istraživanje, uz bolje rezultate za preživljenje kod zloćudnih bolesti u djece. Vidljivo je jasno poboljšanje u preživljenju od raka, međutim, slično kao za mortalitet, preživljenje u većini drugih usporedivih europskih zemalja se poboljšava brže.
Više na –> http://bit.ly/borba_protiv_raka
